ZAKON O ŽIVOTINJAMA

Prava Prirode, Prava Životinja

Komentar  Kristen Stilt

Oblast zakona o životinjama i zakona o životnoj sredini imaju nelagodan odnos. Na osnovnom nivou su povezani temeljnim zapažanjem da životinje, ljudi i neljudi, postoje u životnoj sredini. Zakoni o životnoj sredini se uglavnom tiču životinja na nivou vrsta (posebno ugroženih ili ugroženih vrsta), dok se zakon o životinjama odnosi na sve životinje, bez obzira na određene karakteristike. 

Pitanje divljih konja na zapadu Sjedinjenih Država ilustruje ovu napetost. Neki ekolozi gledaju na konje kao „divlje štetočine”, koji oštećuju krhki ekosistem i divljinu – i stoku u privatnom vlasništvu – za resurse

.1×1. Karin Brulliard, The Battle over Wild Horses, WASH. POST (Sept. 18, 2019), https://www.washingtonpost.com/science/2019/09/18/wild-horses-have-long-kicked-up-controversy-now-foes-say-they-have-solution [https://perma.cc/L9BW-GJP7].Show More 

Oni tvrde da bi konje trebalo sakupljati tako što će ih okružiti helikopterima a onda ih eutanazirati ili prodati. 2 Id. Zagovornici zaštite životinja tvrde da su ovakva „sakupljanja” okrutna i napominju da milioni stoke koja takođe pase na ovim zemljištima mnogo više šteti životnoj sredini nego konji. 3. Id. Insistiraju na tome da ove divlje konje ne treba ubijati – život svake pojedine životinje je važan i treba ga zaštititi. 4. Id .2×2. Id. 

Ekološko pravo je starija i ustaljenija oblast prava. Postoji mnogo načina za merenje, na primer na ustavnom nivou, koji pokazuje starost i uspeh zakona o životnoj sredini. Većina ustava uvažava životnu sredinu, a tipična fraza je antropocentrična: ljudsko pravo na zdravu životnu sredinu kao što se vidi, na primer, u članu 42 Ustava Kenije: „Svaka osoba ima pravo na čistu i zdravu životnu sredinu…” 5×5. THE CONSTITUTION OF KENYA, 2010, art. 42, in WORLD CONSTITUTIONS ILLUSTRATED (HeinOnline, 2010).Show More 

Poslednjih godina se usvaja ekocentrični ili biocentrični pristup i dodeljuju prava Prirodi (ili njenim sastavnim delovima, poput reke) na ustavnom ili zakonodavnom nivou ili kroz sudske odluke.  6. JAMES R. MAY & ERIN DALY, GLOBAL ENVIRONMENTAL CONSTITUTIONALISM 255–56 (2015). A biocentric approach places humans on the same level as all living beings, whereas an ecocentric approach considers all that is in the natural world — living beings and nonliving entities — to all be equally valued. INT’L RIVERS ET AL., RIGHTS OF RIVERS 10 (2020), https://3waryu2g9363hdvii1ci666p-wpengine.netdna-ssl.com/wp-content/uploads/sites/86/2020/09/Right-of-Rivers-Report-V3-Digital-compressed.pdf [https://perma.cc/JLG7-4QD5].

Za razliku od prava na životnu sredinu, ovo je prilično noviji fenomen koji pridaje “ustavni značaj iskustvima pojedinih neljudskih životinja. 7×7. Jessica Eisen & Kristen Stilt, Protection and Status of Animals, in MAX PLANCK ENCYCLOPEDIA OF COMPARATIVE CONSTITUTIONAL LAW ¶ 1 (Rainer Grote, Frauke Lachenmann & Rüdiger Wolfrum eds., 2016), Oxford Constitutional Law (article updated Dec. 2016).Show More 

Životinje su zaštićene u samo nekoliko ustava bez jasnog trenda usvajanja: Switzerland (1973),8×8. Id.26–35. India (1976),9×9. Id.  11–17. Brazil (1988),10×10. Id.  36–38. Slovenia (1991),11×11. Id. 39–41. Germany (2002),12×12. Id.18–25. Luxembourg (2007),13×13. Id.47–56. Austria (2013),14×14. Id.42–46 Egypt (2014),15×15. Id.63–65. I Russia (2020).16×16. See KONSTITUTSIIA ROSSIĬSKOĬ FEDERATSII [KONST. RF] [CONSTITUTION] art. 114(1)(e5) (Russ.), translated in WORLD CONSTITUTIONS ILLUSTRATED (HeinOnline, 2020). The year accompanying each country listed above indicates when the provision was added to an existing constitution or when a new constitution with the provision was adopted.Show More  Ove odredbe koriste izraze kao što su “blagostanje” životinja,17×17. Eisen & Stilt, supra note 7, 45. “dostojanstvo” životinja,18×18. Id. 31. “zaštita” životinja,19×19. Id.  23. “saosećanje” prema  životinjama,20×20. Id.  12. i “okrutnost” prema životinjama21×21. Id.  36. — sve one slede opšti pristup. Za razliku od ekološkog konteksta, nijedna odredba ne koristi termin “prava”22×

U ovom eseju pokazujem kako razvoj i dostignuća na polju ekoloških prava, posebno prava prirode, mogu biti intelektualna i praktična uputstva za zaštitu životinja i prava životinja.23×23. The desire for more rights is not an unqualified positive, as some have argued. While an important question, this Essay does not engage in that debate.Show More To uputstvo uključuje ne samo pozitivne primere, već i napomene zog kojih moramo biti oprezni, gde se zakoni o životinjama suočavaju sa različitim i zastrašujućim izazovima. Esej prvo procenjuje ulogu koju je ljudsko pravo na zdravu životnu sredinu imalo u razvoju ekoloških prava i prava prirode, a zatim govori o značaju ovog iskustva za prava životinja. U drugom delu se govori o tome kako su prirodna prava tumačena i primenjena u nekoliko istaknutih sudskih odluka i sugeriše uvide koje prava životinja mogu izvući iz ove sudske prakse. S obzirom na sažetost eseja na forumu, ne mogu biti sveobuhvatna. Umesto toga, zacrtavam opseg svojih argumenata i potkrepljujem ih nekim značajnim primerima, sa namerom da ovu temu detaljnije tretiram u budućem radu.

In Part II, it turns to how rights of nature have been interpreted and applied in several prominent court decisions and suggests insights that animal rights can take from this jurisprudence. Given the brevity of Forum essays, I cannot be comprehensive. Rather, I chart out the range of my arguments and support them with some notable examples, with the intention to treat this topic more fully in a future work.

I. LJUDSKO PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU, LJUDSKO PRAVO NA ZAŠTITU ŽIVOTINJA

Antropocentrična formulacija ljudskog prava na zdravu životnu sredinu u početku se možda ne čini korisnim ?????prava životinja, ali je zapravo vrlo poučna. “Prava prirode” imaju korene u dva izvora. Prvo, ta prava proizašla su iz nedavnog priznanja da trenutni zakoni o zaštiti životne sredine, uključujući ljudsko pravo na zdravu životnu sredinu, nisu uspeli da se pozabave globalnom ekološkom krizom i posebno klimatskim promenama. The anthropocentric formulation of a human right to a healthy environment initially may not seem like a helpful framing for the cause of animal rights, but it is actually very instructive..24×24. INT’L RIVERS ET AL., supra note 6, at 6. Drugo, autohtone tradicije i sudska praksa “koje su ljude uvek tretirale kao deo prirode, umesto da se razlikuju od nje”, već dugo pružaju okvir i pristup pravima prirode.25×25. Id. In the animal law context, more research is needed on the alignment of beliefs in indigenous communities with animal rights approaches — a partnership that has been important in the contemporary rights of nature movement. Due to issues such as whaling and seal hunting, this alignment has proven difficult, but with thoughtful engagement, it is within reach. See generally Maneesha Deckha, Unsettling Anthropocentric Legal Systems: Reconciliation, Indigenous Laws, and Animal Personhood, 41 J. INTERCULTURAL STUD. 77 (2020).Show More Široko rasprostranjeno prihvatanje ljudskog prava na zdravu životnu sredinu poslužilo je kao osnova za razvoj snažnijeg pristupa prirodnim pravima, koji se sinergijski povezao sa autohtonim pristupima prirodi. The widespread acceptance of a human right to a healthy environment served as part of the foundation for the development of a stronger rights of nature approach, which synergistically connected with indigenous approaches to nature.

U životinjskom kontekstu, analogna formulacija bi bila ljudsko pravo na zaštitu životinja, pravo ljudi da sve životinje budu zaštićene na odgovarajući način. Ovo može zvučati kao nezgodna fraza, ali takav pristup se u potpunosti podudara s tim kako se, uopšte, pravni sistemi trenutno odnose prema životinjama

In an animal context, an analogous formulation would be a human right to animal protection, a right of humans to have all animals adequately protected. This may sound like awkward phrasing, but such an approach does closely match how, in general, legal systems currently treat animals.26×26. There is a long line of thinking in animal protection that preventing cruelty to animals is also beneficial for humans. One strand of this thinking focuses on a connection between violence against animals and violence against humans, referred to as the “link” theory. For a discussion and critique of this theory, see JUSTIN MARCEAU, BEYOND CAGES 193–250 (2019).Show More Odnosno, interesi životinja zaštićeni su u onoj meri u kojoj ljudi to žele i imaju koristi od te zaštite i ograničenja.

Antropocentrični pristup zaštiti životinja u ovim granicama verovatno je politički prihvatljiviji od pristupa zasnovanog na pravima životinja. Međutim, ako bi bio široko usvojen, mogao bi poslužiti samo za utvrđivanje statusa quo u zakonu o životinjama.  Alternativno, ljudsko pravo na zaštitu životinja moglo bi pružiti mogućnost mnogo snažnije zaštite nego što trenutno postoji prema zakonima o dobrobiti životinja. Budući da će različiti ljudi imati različite ideje o tome šta zaštita životinja treba da uključuje, ljudsko pravo bi moglo da dozvoli da se prepoznaju više zaštitnička gledišta. Takođe bi mogao pružiti posredni korak u pravima životinja, postavljajući temelje za buduće širenje. Treba znati više o evoluciji od prava na zdravu životnu sredinu do prava prirode i kako bi prava životinja mogla slediti sličan put.

 II. PRAVA PRIRODE, PRAVA ŽIVOTINJA

Ekocentrični ili biocentrični pristupi kojima se z???????? neko pravo u prirodi ili njeni sastavni delovi takođe mogu biti obećavajući za razvoj zakonski priznatih prava životinja. Prava prirode nisu široko rasprostranjena, ali imaju potencijal za rast i uticaj. Na ustavnom nivou, Ekvador je prvi priznao prava prirode  Ecocentric or biocentric approaches that lodge a right in nature or its component parts also may be promising for the development of legally recognized animal rights. Član 71. započinje: “Priroda ili Pacha Mama, gde se život reprodukuje i javlja, ima pravo na integralno poštovanje svog postojanja i održavanja i regeneracije svojih životnih ciklusa, strukture, funkcija i evolucionih procesa.” 27×27. CONSTITUCIÓN DE LA REPÚBLICA DEL ECUADOR [CONSTITUTION] 2008, art. 71, translated in WORLD CONSTITUTIONS ILLUSTRATED (HeinOnline, Jefri Jay Ruchti, ed., Maria Del Carmen Gress & J.J. Ruchti, trans., 2018).Show More Bolivija je usvojila ovaj pristup kroz Zakon o pravima majke Zemlje (2010);. Lei de Derechos de la Madre Tierra [Zakon o pravima majke Zemlje], Lei 071 (2010) (Bol. ) .;28×28. Ley de Derechos de la Madre Tierra [Law of the Rights of Mother Earth], Ley 071 (2010) (Bol.).,nabrojana prava su pravo na život, raznolikost života, vodu, čist vazduh, ravnotežu, oporavljanje i život bez zagađenja. 29. Id. Druge zemlje su priznale pravo u sudskim mišljenjima 30×

A. ŽIVOTINJE kao deo prirode

Na najosnovnijem nivou, ako priroda ima prava i ako priroda uključuje životinje, tada se u ime životinja mogu podneti zahtevi zasnovani na pravima koristeći postojeću doktrinu i strategiju o zaštiti prirode. Slučaj Vrhovnog suda pravde u Brazilu iz 2008. godine, poznat kao slučaj divljeg papagaja, ilustruje ovu mogućnost.31×31. S.T.J., No. 1.797.175/SP, Relator: Ministro OG Fernandes, 21.03.2019, Revista Eletrônica da Jurisprudência [R.S.T.J.], 13.05.2019 (Braz.), https://processo.stj.jus.br/processo/revista/documento/mediado/?componente=ITA&sequencial=1806039&num_registro=201800312300&data=20190513&peticao_numero=-1&formato=PDF [https://perma.cc/TZ76-P4E3] (translation on file with the Harvard Law School Library) [hereinafter Wild Parrot Case].Show More Slučaj je uključivao pojedinca koji je više od dve decenije držao jednu divlju životinju, papagaja tirkiznog fronta, u pritvoru i u neadekvatnim životnim uslovima. 32×32. Id. at 2–3. 

Ovaj papagaj se smatrao divljom vrstom; ovo je nesumnjivo olakšalo vezu sa prirodom, ali sud se bavio jezikom koji se protezao izvan brige za divlju vrstu

This parrot was considered a wild species; this no doubt facilitated the connection to nature, but the court engaged in language that stretched beyond concern for a wild species. Sud je član 225 ustava citirao kao dokaz „ekološkog pristupa” Brazila 33×33. Id. at 9.  Član 225 je antropocentrično ljudsko pravo na „ekološki uravnoteženu životnu sredinu”, a ne pravo na zaštitu prirode, a ustavni okvir zaštite životinja dolazi kroz životnu sredinu, okvir „fauna i … flora”. 34×34. CONSTITUÇÃO FEDERAL [C.F.] [CONSTITUTION] art. 225 (Braz.), translated in WORLD CONSTITUTIONS ILLUSTRATED (HeinOnline, Jefri Jay Ruchi, ed., Keith S. Rosenn, trans., 2020).

The court cited article 225 of the constitution as evidence for Brazil’s “ecological approach.” Article 225 is an anthropocentric human right to an “ecologically balanced environment,” not a rights of nature provision, and the constitutional framing of animal protection comes through an environmental, “fauna and . . . flora” framework.  Ono što je izuzetno je to što je sud uzeo ovaj ograničeni jezik kao polaznu tačku da bi se došlo do rasprave o prirodnim pravima i priznavanju živih bića uopšte. What is remarkable is that the court took this limited language as a starting point to reach a discussion of rights of nature and recognition of sentient beings in general.

Sud je pozvao na preispitivanje “kantovskog, antropocentričnog i individualističkog koncepta ljudskog dostojanstva”. 35×35. Wild Parrot Case, supra note 31, at 10. Dostojanstvo bi trebalo preformulisati tako da prepozna „unutrašnju vrednost koja se dodeljuje osetljivim bićima nečoveka, čiji bi moralni status bio prepoznat i koji bi sa ljudima delio istu moralnu zajednicu.” 36×36. Id. The court called for a rethinking of the “Kantian, anthropocentric and individualistic concept of human dignity.” Dignity should be reformulated to recognize “an intrinsic value conferred to non-human sensitive beings, whose moral status would be recognized and would share with the human beings the same moral community.” Postupanje sa životinjama “ne sme se više zasnivati na ljudskom dostojanstvu ili ljudskom saosećanju, već na samom dostojanstvu svojstvenom postojanju neljudskih životinja”. 37×37. Id. at 12.Sud je udružio dva pravna područja: zaštitu životinja u nemačkom i švajcarskom ustavu 38×38. See Eisen & Stilt, supra note 7, ¶¶ 22–24, 28–29. i prava jezika prirode u ustavu Ekvadora i bolivijskom Zakonu o pravima majke Zemlje. Čineći to, ??????? je jezik prava: “Ovakav pogled na prirodu kao izraz života u celini omogućava Ustavnom zakonu i drugim pravnim oblastima da prepoznaju životnu sredinu i neljudske životinje kao bića koja imaju sopstvenu vrednost, stoga zaslužuju poštovanje i brigu, tako da im pravni sistem dodeljuje vlasništvo nad pravima i dostojanstvom.” 39×39. Wild Parrot Case, supra note 31, at 14. Sud je konceptualno izuzeo nehumane životinje iz ekoloških ograničenja člana 225. radi postizanja sopstvenog nezavisnog statusa, za koji se sud zalagao podjednako i za prava i za dostojanstvo. The treatment of animals “must be based no longer on human dignity or human compassion, but on the very dignity inherent in the existence of nonhuman animals.” The court brought together two strands of jurisprudence: the protection of animals in the German and Swiss Constitutions and the rights of nature language in the Ecuadorean Constitution and Bolivian Law on the Rights of Mother Earth. By doing so, it reached a language of rights: “This view of nature as an expression of life in its entirety enables the Constitutional Law and other areas of law to recognize the environment and non-human animals as beings of their own value, therefore deserving respect and care, so that the legal system grants them the ownership of rights and dignity.” The court conceptually moved nonhuman animals out of the environmental constraints of article 225 to attain their own independent status, for which the court advocated both rights and dignity.

B. Neljudska prava

Čak i ako se trenutno ne shvata da pojam prirode uključuje pojedine životinje, odredbe kojima se priznaju prava prirode i dalje implicitno priznaju da neljudi mogu imati prava. Ovo se može činiti očiglednim, jer su korporacije i drugi nehumani entiteti pravna lica i imaju prava, ali entitetima kao što su reke ili ekosistemi tradicionalno pravni sistemi širom sveta nisu pružili isto priznanje. Reke su tretirane kao pravna lica u nekim jurisdikcijama, posebno u Bangladešu, 40×40. See INT’L RIVERS ET AL., supra note 6, at 47. , Kolumbiji, 41×41. See id. at 23. , Ekvadoru, 42×42. See id. at 33., Indiji, 43×43. See id. at 44.,  Novi Zeland, 44×44. See id. at 17. i SAD. 45 

Ustavni sud Kolumbije 2016. godine odlučio je o jednom od najznačajnijih slučajeva koji uključuju prava reka (slučaj reke Atrato)46×46. Corte Constitucional [C.C.] [Constitutional Court], noviembre 10, 2016, Sentencia T-622/16 (Colom.), https://www.corteconstitucional.gov.co/relatoria/2016/t-622-16.htm [https://perma.cc/CP7X-3NCJ], translated in Center for Social Justice Studies v. Presidency of the Republic, Judgment T-622/16, Constitutional Court of Colombia (Nov. 10, 2016), The Atrato River Case, DIGNITY RTS. PROJECT, http://files.harmonywithnatureun.org/uploads/upload838.pdf [https://perma.cc/SF8R-W8EC] [hereinafter Atrato River Case].Show More Tužbeni zahtev je obuhvatio zagađenje i propadanje koje je industrijsko i ilegalno rudarstvo i seča izazvalo slivu reke Atrato, njenim pritokama i okolnim teritorijama. 47×47. Id. § I.2.1.. Pokazali su da su obale reke Atrato pradomovina afro-kolumbijskih i autohtonih zajednica poput njih samih. 48×48. Id. § I.1. . Reka je pružala sredstva za život zasnovanom na poljoprivredi, lovu, ribolovu i zanatskom rudarstvu. 49×49. Id.  Tužioci su zatražili od suda da zaštiti njihova osnovna prava na život, zdravlje, vodu, sigurnost hrane, zdravu životnu sredinu i kulturu i teritoriju svojih etničkih zajednica. 50×50. Id. § I.2.10. . Oni su takođe zatražili od suda da nametne mere za rešavanje krize u slivu reke Atrato koja je rezultat uništavanja i zagađenja životne sredine. 51×51. Id.

 Iako su tužioci svoje zahteve uobličili kao prava pojedinaca koji žive u slivu reke Atrato, sud se nije ograničio na razmatranje antropocentričnih prava. 

Za sud je važnost prirode „utvrđena, naravno, u odnosu na ljude koji je naseljavaju i potrebu da računaju na zdravu životnu sredinu da bi dostojanstveno živeli u uslovima blagostanja; ali [značaj prirode je utemeljen] takođe u vezi sa drugim živim organizmima sa kojima se deli planeta, shvaćeni kao entiteti koji zaslužuju zaštitu sami po sebi” 52×52. Id. § IV.9.27.. Priroda je bila predmet prava.  53×

Dakle, teoretski, prava Prirode mogu biti povređena čak i ako nema bilo kakve povrede po ljude.  Odluka Međuameričkog suda za ljudska prava jasno je naglasila ovu tačku: “Sud smatra važnim da se naglasi da, kao autonomno pravo, pravo na zdravu životnu sredinu, za razliku od drugih prava, štiti elemente životne sredine, kao što su šume, reke i mora, kao pravni interes za sebe, čak i u odsustvu sigurnosti ili dokaza o riziku za pojedince 54×54. The Environment and Human Rights (Arts. 4(1) and 5(1) in Relation to Arts. 1(1) and 2 American Convention on Human Rights), Advisory Opinion OC-23/17, Inter-Am. Ct. H.R. (ser. A) No. 23, ¶ 62 (Nov. 15, 2017), https://www.corteidh.or.cr/docs/opiniones/seriea_23_ing.pdf [https://perma.cc/W3HZ-LPX9].Show More Odličan primer pristupa koji vodi sa pravima prirode je slučaj reke Turag, o kojem je Vrhovni sud Bangladeša odlučio 2019. Godine .55×55. Bangladesh Supreme Court, High Court Division, Writ Petition No. 13898/2016 (2019) (official translation on file with the Harvard Law School Library) [hereinafter Turag River Case].Show More Kroz vremenski nanizane fotografije, novinski članak na koji se sud oslonio u svojoj odluci pokazao je zadiranje u reku Turag zbog ????????, “river-grabbers,” zagađivača i neuspeha u održavanju reke plovnom zbog iskopavanja bagerima.56×56. See id. at 3; Tawfique Ali, Time to Declare Turag Dead, DAILY STAR (Nov. 6, 2016), https://www.thedailystar.net/frontpage/time-declare-turag-dead-1310182 [https://perma.cc/R5NL-WA6M].Show More Uprkos zakonima i mnogim sudskim odlukama, uljezi (uzurpatori) su ogradili zemlju u reci i rasporedili buldožere i bagere kako bi popunili svoju novootvorenu teritoriju, proširujući domet suvog zemljišta na račun reke.57×57. See Ali, supra note 56. . Iste akcije odvijale su se i u drugim rekama u glavnom gradu ove „rečne zemlje” 58×58. See Turag River Case, supra note 55, at 3

NVO Ljudska prava i mir za Bangladeš pokrenula je slučaj kako bi se izbacili svi ilegalni okupatori i zaustavila deponija i građevinske aktivnosti na teritoriji reke. 59×59. Id. at 4.Sama reka Turag bila je u središtu slučaja od samog početka. Ali reka za sebe? Sud je ponovio jezik koji se koristi u članka Daily Star-a, govoreći u smislu da je Turag postao „mrtva reka”  60×60. Id. at 4. ili izložena „izumiranju” ako se aktivnost ne zaustave. 61×61. Id. at 54. 

Sud je takođe priznao da su okupacija i zagađenje uzrokovali veliki nedostatak pitke vode, zbog čega se ljudi stalno suočavaju sa zdravstvenim rizicima”. 62×62. Id. at 4. A s obzirom na centralnost vodnih puteva do Bangladeša,  „uništavanje reka je.  .  . isto kao i naše kolektivno samoubistvo” 63×63. Id. at 449. Kao krajnje sredstvo za spas reke, sud je proglasio Turag i zaista sve reke u zemlji pravnim licima. 64×64. Id.  Takođe je naložio uklanjanje svih nezakonitih zagađenja i izgradnje i izdao sedamnaest drugih različitih naloga. 65×65. Id. at 449–50Slučaj reke Turag i drugi pokazuju da se prava mogu dodeliti neljudima, ali u praksi su ljudska prava takođe važne komponente.

The court also acknowledged that the occupation and pollution had caused a “major shortage of potable water, for which people are constantly facing health risks.” And given the centrality of waterways to Bangladesh, “[d]estroying the rivers is . . . the same as our collective suicide.”. The Turag River case and others show that rights can be lodged in a nonhuman, but in practice the human rights are also significant components.

C. Neljudski pravni lekovi i sprovođenje

Konačno, rasprava o pravnim lekovima u slučajevima zaštite prirode pokazuje da postoje odgovarajući načini na koje ljudi mogu proceniti i sprovesti želje i potrebe neljudskih entiteta. U onome što je poznato kao slučaj krčenja šuma, Viši sud pravde u Brazilu je zaključio da pored zahteva za nadoknadu štete nanete životnoj sredini, od optuženog se takođe može zahtevati da plati novčanu ili „čistu ekološku štetu“, za „uništavanje” prirode same po sebi, imovine koja nije i ne može biti u vlasništvu

66×66. S.T.J., No. 1.145.083/MG, Relator: Ministro Heman Benjamin, 27.09.2011, Revista Eletrônica da Jurisprudência [R.S.T.J.], 04.09.2012, 10 (Braz.), https://processo.stj.jus.br/processo/revista/documento/mediado/?componente=ITA&sequencial=975073&num_registro=200901152629&data=20120904&formato=PDF [https://perma.cc/FW7S-C6Q8] (translation on file with the Harvard Law School Library).Show More 

Primenjeno na životinjski kontekst, mogli bi se zalagati za princip da bi, na primer, protivpravno postupanje sa životinjom moglo zahtevati plaćanje naknade bez ikakvog posebnog dokazivanja fizičke povrede. Plaćanje bi verovatno išlo u fond osnovan da podrži potrebe životinje ili njenog ekosistema.

U kontekstu životinja, dovedena je u pitanje ideja da su ljudi sposobni za takvu procenu. U predmetu Naruto v. Slater, 67×67. 888 F.3d 418 (9th Cir. 2018).. Deveti krug je imao generalno iritiran ton prema organizaciji koja je pokrenula slučaj u ime Naruta, grbavog makaka. 68×68. Id. at 420. . Delimično se slažući, sudija Smith je izjavio: „Zar interesi životinja? Zaista se pitamo šta druga vrsta želi.  .  .  . Imamo milenijume iskustva razumevanja interesa i želja čovečanstva. To ne mora da važi za životinje.” 69×69. Id. at 432 (Smith, J., concurring in part). . Ako je tako – i bez priznavanja poente – to takođe ne mora da važi za reke, šume ili ekosisteme, ali sudovi koji dodeljuju prava prirodi rutinski imenuju  staratelje za donošenje ovih odluka70×70. INT’L RIVERS ET AL., supra note 6, at 8.

 “But the interests of animals? We are really asking what another species desires. . . . We have millennia of experience understanding the interests and desires of humankind. That is not necessarily true of animals.” If so — and without conceding the point — that is also not necessarily true of rivers, forests, or ecosystems, but courts that grant rights to nature routinely appoint guardianship bodies to make these determinations.

Postoji granica u analogiji između prirode i neljudskih životinja koja se u nekim slučajevima pojavljuje u fazi lečenja i ide u srž poređenja. Za reku, sastavni deo prirode za koju postoji najopsežnija sudska praksa, sudovi obično govore u smislu „prava koja podrazumevaju njenu zaštitu, očuvanje, održavanje i “oporavljanje” kao u slučaju Reke Atrato. 71×71. Atrato River Case, supra note 46, § IV.9.32

Taj sud je nastojao da poboljša rečne uslove kako bi ljudske zajednice ponovo mogle u potpunosti da koriste reku za poljoprivredu, lov, ribolov i zanatsko rudarstvo. Pravni lek postavlja dublje pitanje, koje sud nije postavio: Koja je suštinska svrha reke? Implikacija prava rečnih presuda nije da reka jednostavno želi da bude ostavljena na miru.   The implication of rights of river judgments is not that a river simply seeks to be left alone. Svrha reke u ovim odlukama je da služi ljudima, preko pristupa vodi, transporta i životinjama koje u njima žive. Prava koja zagovornici traže prema životinjama daleko su snažnija i kategorički odbacuju da je inherentna svrha životinje služenje ljudskoj upotrebi i interesima. U slučajevima habeas corpus, životinje su u zatočeništvu, na primer u zoološkom vrtu ili istraživačkoj ustanovi.72×72. See, e.g., Cámara del Fuero Contencioso Administrativo y Tributario [CABA] [Chamber of Appeals in Contentious Administrative and Tax Matters], Buenos Aires, sala 1, 14/06/2016, “Asociación de Funcionarios y Abogados por los Derechos de los Animales y Otros c. GCBA s/ Amparo,” (Arg.), 3, https://www.animallaw.info/sites/default/files/1%20%E2%80%9CASOCIACIO%CC%81N%20DE%20FUNCIONARIOS%20Y%20ABOGADOS%20POR%20LOS%20DERECHOS%20DE%20LOS%20ANIMALES%20Y%20OTROS%20C%3A%20GCBA%20S%3A%20AMPARO%E2%80%9D%20.pdf [https://perma.cc/7LD3-XCDG] (translation on file with the Harvard Law School Library); Corte Constitucional [C.C.] [Constitutional Court], enero 23, 2020, Sentencia SU-016/20 (§§ I.1 to .3) (Colom.), https://www.corteconstitucional.gov.co/comunicados Comunicado%20No.%2003%20del%2023%20de%20enero%20de%202020.pdf [https://perma.cc/9EX8-UCYL] (translation on file with the Harvard Law School Library). For an overview of habeas corpus cases brought in the United States on behalf of nonhuman animals, see Challenging the Legal Thinghood of Autonomous Nonhuman Animals, NONHUMAN RTS. PROJECT, https://www.nonhumanrights.org/litigation [https://perma.cc/69P9-UU7M].Show More Tužioci traže puštanje ovih životinja u okruženje u kojem mogu da žive prirodnijim životom, poput utočišta, s obzirom na to da se te životinje generalno ne mogu smestiti u potpuno prirodno, divlje okruženje.73×73. CABA, 14/06/2016, “Asociación de Funcionarios y Abogados por los Derechos de los Animales y Otros c. GCBA s/ Amparo,” 2, 14; C.C., enero 23, 2020, Sentencia SU-016/20 (§§ I.1 to .3).Show More Iako se pretpostavlja da bi prelazak u bolje okruženje pomogao u zaštiti, očuvanju, održavanju i oporavku ovih životinja, poenta nije u tome da životinje izgledaju i osećaju se bolje kako bi ljudi imali koristi od toga. Lek habeas corpus nastoji da oslobodi životinje iz ljudskog okruženja kako bi ih, u meri u kojoj je to moguće, ostavili na miru da budu životinje.

Ova razlika po pitanju pravnih lekova i njihove primene može biti značajna i može nas vratiti na temeljno pitanje da li će ljudi uopšte priznati prava životinja. Prava prirode zahtevaju neke velike promene u načinu života ljudi u svetu, što se vidi u gore navedenim slučajevima.

Gledano iz ugla pravnog leka, prava životinja predstavljaju još veći izazov za ponašanje ljudi. Prava životinja utiču na fundamentalna pitanja, kao što su šta ljudi jedu i piju, šta nose i kakvom se zabavom bave, da navedemo samo nekoliko. Sudija može nastojati da izbegne pravne lekove koji bi na dramatičan način promenili ljudsko ponašanje, a sama mogućnost ovih pravnih lekova takođe može delovati na umanjivanje uzroka same radnje. Viewed from the remedy angle, the rights of animals are an even greater challenge to the behavior of humans. Rights of animals impact fundamental questions such as what humans eat and drink, what they wear, and what kinds of entertainment they engage in, to name just a few. A judge may seek to avoid remedies that would alter human behavior in dramatic ways, and the mere possibility of these remedies may also work to undermine the cause of action itself.74×74. I thank Doug Kysar for the point that this also works in reverse; a judge in a jurisdiction with weak enforcement might be willing to go further with a finding of animal rights, knowing that the implications are unlikely to be seen as a practical matter.Show More

Pristupi pravima prirode poučni su u cilju zaštite prava životinja, intelektualno i praktično. Oni ne nude model koji se „prepisuje” na veliko, već pozivaju na pažljivo proučavanje paralela i tačaka razdvajanja, zajedničkih tačaka i sukoba, sa potencijalom za značajne rezultate. Rights of nature approaches are instructive to the cause of animal rights, intellectually and practically. They do not offer a model to be copied wholesale, but instead call for careful study of the parallels and points of disconnection, of the commonalities and the conflicts, with the potential for significant results.

* Profesor prava, Pravni fakultet Harvard; Direktor fakulteta, Harvard Pravo životinja & Programskih politika. Zahvaljujem Semu Bookmanu, Dougu Kisaru, Justinu Marceauu, Kathi Meier i Steveu Viseu na pronicljivim komentarima na ovaj esej. Zahvaljujem urednicima časopisa Harvard Law Rewiev na pažljivom angažmanu i uredničkoj pomoći. Andi Stavasz, J. D. ’21, pružio je izuzetnu istraživačku pomoć. Takođe zahvaljujem prevodiocima koji su pomogli u prevodu slučajeva navedenih u Eseju: Cibele Maria Melendez Texeira Bandeira i Harvard Law School S.J.D. kandidatima Beatriz Botero Arcila, Sannoy Das, i Nicolás Parra-Herrera.

 Professor of Law, Harvard Law School; Faculty Director, Harvard Animal Law & Policy Program. I thank Sam Bookman, Doug Kysar, Justin Marceau, Kathy Meyer, and Steve Wise for insightful comments on this Essay. I thank the editors of the Harvard Law Review for their thoughtful engagement and editorial assistance. Andy Stawasz, J.D. ’21, provided outstanding research assistance. I also thank the translators who assisted with translations of the cases cited in the Essay: Cibele Maria Melendez Texeira Bandeira and Harvard Law School S.J.D. candidates Beatriz Botero Arcila, Sannoy Das, and Nicolás Parra-Herrera.