Univerzalna deklaracija o pravima vlažnih staništa
- PRIZNAJUĆI da su vlažna staništa od suštinske važnosti za zdravo funkcionisanje zemaljskih procesa i pružanje osnovnih usluga ekosistema, uključujući regulaciju klime u svim razmerama, vodosnabdevanje i prečišćavanje vode, plavna područja, ublažavanje suše i sprečavanje štete od oluja;
- PRIZNAJUĆI da vlažna staništa imaju značaj za duhovna ili sveta nadahnuća i sisteme verovanja mnogih ljudi širom sveta, ali posebno za domorodačke narode i lokalne zajednice koje žive u bliskoj vezi sa vlažnim staništima, i da ona pružaju mogućnosti za učenje iz i o prirodi, da podržavaju naučno razumevanje i inovacije, kulturni izraz i umetničko stvaralaštvo;
- DALjE PRIZNAJUĆI da ljudi i svet prirode sa svim svojim biodiverzitetom zavise od zdravog funkcionisanja vlažnih staništa i blagodati koje one pružaju, te da vlažna staništa igraju značajnu ulogu u globalnoj regulaciji klime;
- UZBUNjENI da postojeći pristupi očuvanju i upravljanju vlažnim staništima nisu zaustavili gubitak i uništavanje vlažnih staništa svih vrsta širom sveta;
- DALjE UPOZORENI da se globalna destabilizacija klime i gubici biodiverziteta ubrzavaju i da propadaju napori da se ti trendovi preokrenu;
- PRIZNAJUJUĆI da su narodi širom sveta mnogih kultura i vera milenijumima prepoznavali da su Priroda ili elementi Prirode živa bića sa urođenom vrednošću i pravima nezavisnim o njihovoj vrednosti za ljude, kao i da su domorodački narodi, lokalne zajednice i nevladine organizacije dale svoj doprinos globalnom pokretu za priznavanje prava prirode;
- SVESNI da neprestano uništavanje i gubitak vlažnih staništa ugrožavaju samu strukturu planetarne Mreže života od koje zavise egzistencija, blagostanje, život zajednice i duhovnost mnogih ljudi, posebno autohtonih naroda i lokalnih zajednica koji žive u bliskoj vezi sa vlažnim staništima;
- VOĐENI nedavnim pravnim priznavanjem inherentnih prava prirode, uključujući priznavanje čitavog kolumbijskog Amazona kao “entiteta sa svojim pravima” od strane Vrhovnog suda Kolumbije; priznavanje prava, podjednako pravne i životne ličnosti reke Vhanganui kroz zakon Te Ava Tupua (Odluka koja se tiče prava reke Vhanganui) o kojem su se dogovorili Maori Iwi i novozelandski parlament; i prvo u svetu priznanje prava prirode u Ustavu Ekvadora;
- UVERENI da će priznavanje trajnih prava i pravne i životne ličnosti svih vlažnih staništa širom sveta omogućiti promenu paradigme u odnosu ljudske prirode prema većem razumevanju, uzajamnosti i poštovanju što će dovesti do održivijeg, skladnijeg i zdravijeg globalnog okruženja koje podržava blagostanje i ljudske i neljudske Prirode;
- DALjE UVERENI da će priznavanje prava i pravne i životne ličnosti svih vlažnih staništa i promene paradigme koju ona predstavlja, dovesti do povećanja kapaciteta za upravljanje vlažnim staništima na način koji doprinosi preokretanju destabilizacije globalne klime i gubitka biodiverziteta;
- PROGLAŠAVAMO da svi entiteti (subjekti) vlažnih staništa imaju pravo na inherentna i trajna prava koja proizlaze iz njihovog postojanja kao članova Zemaljske zajednice i koja bi trebala imati pravni status na sudovima. Ova inherentna prava uključuju sledeće:
- Pravo na postojanje
- Pravo na njihovo ekološki određeno mesto u predelu
- Pravo na prirodne, povezane i održive hidrološke režime
- Pravo na ekološki održive klimatske uslove
- Pravo na prirodni biodiverzitet bez unesenih ili invazivnih vrsta koje narušavaju njihov ekološki integritet
- Pravo na integritet strukture, funkcije, evolucionih procesa i sposobnost ispunjavanja prirodnih ekoloških uloga u Zemljinim procesima
- Pravo da budu slobodne (izuzete) od zagađenja i uništavanja
- Pravo na obnavljanje i oporavljanje.
